%% Latin_List_Words.tex %% Copyright 2011 Zoran Filipovi\'{c} %% %% This is part of srl-hyphen-spec package which is intendent %% to provide help to hyphenations words for serbian language %% in latin scripts in special casses when is word contain four %% or five letters and hyphenatins is in a first letter. %% %% Autor (author): Zoran T. Filipovi\'{c}. %% Grammatical Rules: Pravopis srpskoga jezika, Matica Srpska 1994. %% Source for serbian words: dictionary of Serbian language, which %% can be found at http://www.winedt.org/Dict/ %% codepage: cp1250 %% fontenc: T1 %% % This work may be distributed and/or modified under the % conditions of the LaTeX Project Public License, either version 1.3 % of this license or (at your option) any later version. % The latest version of this license is in % http://www.latex-project.org/lppl.txt % and version 1.3 or later is part of all distributions of LaTeX % version 2005/12/01 or later. % % This work has the LPPL maintenance status `maintained'. % % The Current Maintainer of this work is Zoran Filipovi\'{c} \documentclass[a4paper,oneside,final,10pt]{article} \usepackage[T1]{fontenc} \usepackage[cp1250]{inputenc} \usepackage{textcomp} \usepackage{verbatim} \usepackage{soul} \usepackage{calc} \usepackage{xkeyval} \usepackage{ifpdf} \usepackage[usenames]{color} \usepackage[dvips]{graphics} \usepackage{graphicx,color} \usepackage{colordvi} \usepackage[debugshow]{supertabular} \usepackage[serbian]{babel} \usepackage{serbian-date-lat} \title{The \textsf{srl-hyphen-spec} package \\ List of Words} \author{Zoran T. Filipović \\ Jurija Gagarina 263/6 \\ 11070 Novi Beograd, Srbija} %\newcommand{\print}{\centerline{\Large{Štampano \today}}} %\print \textheight=22cm \usepackage{multicol}[1999/05/25] \usepackage[colorlinks,linkcolor=blue,citecolor=black, urlcolor=magenta,bookmarks]{hyperref} \renewcommand*{\partname}{Deo} \columnseprule=0.4pt \begin{document} \selectlanguage{serbian} \maketitle \frenchspacing \noindent \fbox{\textbf{Srpski}} Ovaj paket pruža pomoć prilikom podele reči na kraju reda u posebnim slučajevima kada je reč moguće podeliti na takav način da na kraju reda ostane jedno slovo, a da ostala slova pređu u sledeći red. Ovo se posebno odnosi na reči koje sadrže četiri ili pet slova a kada se podela vrši prema glasovnom merilu. Reči su predočene u oba pisma koja važe za srpski jezik, odnosno u ćirilinom i latiničnom pismu, a s obzirom na činjenicu da u okviru \verb|babel| paketa za srpskohrvatski jezik, takva podela nije izvršena. Takođe u okviru paketa je izvršena i podela polusloženica, imena država, imena glavnih gradova, kontinenata, okeana, najviših planina i najdužih reka. Podela reči na kraju reda je izvršena prema pravilima i preporukama preuzetim iz knjige Pravopis srpskoga jezika, koji su priredili Mitar Pešikan, Jovan Jerković i Mato Pižurica, a koji je izdala Matica Srpska, 1994. godine. \noindent \fbox{\textbf{English}} This package provides assistance in the division of words at the end of the line in special cases when a word can be divided in such a way that the end of the line remains one letter and other letters to move to the next row. This is especially true of words that contain four or five letters and when the division is done according to the voice criteria. Words are presented in both letters are valid for the Serbian language and the Cyrillic and Latin script, and given the fact that that the babel package for Serbo-Croatian language such division is not performed. Also in the package is executed and the division half of compound, country names, names of major cities, continents, oceans, the highest mountains and longest rivers. The division of the theft of words order is made under the rules and recommendations, taken from the book Pravopis srpskoga jezika, edited by Mitar Pe\v{s}ikan, Jovan Jerkovi\'{c} and Mato Pi\v{z}urica, which issued the Matica Srpska, 1994 year. \begin{description} \item{\textbf{Code pages}} for serbian latin alphabet is Microsoft\,\, Windows\texttrademark\ cp1250 encoding. The font encoding is T1. \item{\textbf{The source}} of these words is in the dictionary of Serbian language, which can be found at \url{http://www.winedt.org/Dict/} \end{description} \part*{Podela reči na kraju reda / hyphenation} \section{Obične reči / Common words} U uputstvu datom u dokumentu \verb|pravopis_sr.pdf| tačke \textbf{1---5} koje obuhvataju \so{\textbf{pravila}} i \so{\textbf{preporuke}} detaljno je objašnjen mehanizam podele reči na kraju reda u različitim slučajevima. U skladu sa tim pravilima i preporukama kao i prema Zaključnoj normativnoj tabeli predstavljenoj u dokumentu \verb|tabela.pdf| izvršena je podela reči koje su predočene u ovom poglavlju. Posebna pažnja je usmerena na pravilo \textbf{2. a.}, \textsf{obrazac V}. \begin{multicols}{6} \begin{verbatim} a-dut a-joj a-lat a-pel a-som a-vaj a-vet a-vio a-zil a-zot c-mok d-nom h-teo i-deš i-doh i-gla i-gle i-gli i-glu i-gra i-gre i-gri i-gru i-kad i-kog i-kra i-kre i-kru i-kud i-mah i-maj i-mao i-maš i-mun i-nat i-pak i-spi i-sta i-ste i-sti i-sto i-stu i-zbi i-zbo i-šao i-šla i-šle i-šli i-šlo i-šta i-šte i-štu i-đah i-ćoš i-zum i-njem k-ćer o-bij o-bim o-bio o-bli o-blo o-boi o-brt o-buj o-buo o-cem o-tac o-dao o-daj o-dam o-dan o-dao o-dat o-daš o-dem o-deš o-dli o-doh o-dra o-dru o-dvi o-ker o-kom o-loš o-maž o-meo o-naj o-nih o-nim o-noj o-nom o-pao o-pet o-pio o-pis o-pro o-ran o-rao o-rač o-reš o-roz o-sim o-sip o-sma o-sme o-smi o-smu o-som o-spe o-spu o-sta o-suo o-teo o-tet o-tud o-vaj o-van o-vih o-vim o-vog o-voj o-vom o-zdo o-zgo o-ćeš o-čaj o-čas u-bav u-bih u-bij u-bio u-bog u-bra u-dah u-daj u-dam u-dao u-dar u-dav u-daš u-dao u-des u-dom u-dri u-gao u-galj u-glju u-gib u-gla u-glu u-hom u-jak u-jed u-jeo u-kaz u-kus u-laz u-lio u-mem u-meo u-meš u-mij u-mio u-mom u-mor u-mre u-mri u-mro u-mru u-neo u-net u-nos u-pao u-pio u-pit u-pre u-pro u-prt u-pru u-rin u-rok u-sek u-ska u-ske u-ski u-sku u-sne u-sno u-snu u-spe u-sta u-sud u-tom u-tro u-tuk u-vek u-veo u-vid u-vij u-vio u-vis u-vom u-vrh u-vri u-zde u-zdi u-zdu u-zeh u-zeo u-zev u-zme u-zmi u-zor u-zre u-zri u-šao u-šio u-šla u-šle u-šli u-šlo u-šne u-šnu u-šća u-šću u-žas u-žih u-žim u-žoj u-žom u-čih u-čim u-čio u-čiš u-đem u-đeš u-đoh š-raf ž-reb dž-bun a-grar a-gens a-neks a-vaks a-krep e-kran e-mail e-vrom i-skaz i-skop i-skra i-skre i-skri i-skru i-spad i-spao i-speo i-spih i-spij i-spio i-spis i-spit i-spod i-zdra i-zvor i-štem i-šteš o-blak o-blih o-blik o-blim o-blio o-bloj o-blom o-brao o-braz o-bris o-bruč o-djek o-dliv o-dran o-draz o-drom o-dred o-grev o-grij o-gled o-kvir o-pran o-prao o-prez o-smeh o-smih o-smim o-smog o-smoj o-smom o-snov o-spem o-stah o-staj o-stao o-svit o-trov o-tvor o-vlaš o-štra o-štre o-štri o-štro o-štru o-štar u-glas u-grej u-griz u-klet u-kraj u-krao u-kras u-krug u-mreh u-mrem u-mreš u-pliv u-prem u-skih u-skim u-skog u-skoj u-skok u-skom u-sled u-slov u-snat u-snem u-snim u-snio u-snog u-snom u-snuh u-speh u-spem u-speo u-speš u-spon u-sput u-sran u-sred u-stah u-staj u-stao u-stav u-zdah u-zdaj u-zdam u-zdao u-zdaš u-zdom u-zduž u-zlet u-zmem u-zmeš u-zneo u-znet u-zreo u-zrok u-zvik u-šnih u-štrb u-šćem \end{verbatim} \end{multicols} \section{Polusloženice / half of the compound} U uputstvu datom u dokumentu \verb|pravopis_sr.pdf| jasno stoji: Što se samih polusloženica tiče, kad se njihova smisaona granica poklopi s krajem reda, crtica se ponavlja i u donjem redu, da bi se razlikovale od prelomljenih celovitih reči. Ko želi da se striktno pridržava ovog uputstva može, na kraju reda da otkuca komandu za određenu polusloženicu, koje su navedene kao na listi dole. Dakle za polusloženicu auto-trke dovoljno je otkucati \verb|\autotrke| i rezultat će biti kao na listi dole. Naravno, to važi samo u slučaju ako se \textit{smisaona granica} polusloženice poklapa sa krajem reda. \begin{multicols}{4} \begin{verbatim} auto- -trke --------------- auto- -reli --------------- remek- -delo --------------- spomen- -ploča --------------- šah- -garnitura --------------- fiks- -ideja --------------- top- -lista --------------- fer- -plej --------------- ugljen- -dioksid --------------- kalijum- -sulfat --------------- radio- -talasi --------------- radio- -amateri --------------- radio- -telegrafista --------------- godinu- -dve --------------- sat- -dva --------------- manje- -više --------------- danas- -sutra --------------- zbrda- -zdola --------------- kad- -tad --------------- dan- -danas --------------- \end{verbatim} \end{multicols} \section{Imena država / country names} \subsection{Evropa / Europa} \begin{multicols}{4} \begin{verbatim} Al-ba-ni-ja An-do-ra Au-stri-ja Bel-gi-ja Bu-gar-ska Va-ti-kan Gr-čka Dan-ska En-gle-ska Ir-ska Ita-li-ja Lih-ten-štajn Luk-sem-burg Ma-đar-ska Mal-ta Ma-ke-do-ni-ja Mo-na-ko Ne-mač-ka Nor-veš-ka Polj-ska Por-tu-gal Ru-mu-ni-ja Sr-bi-ja Slo-ve-ni-ja Slo-vač-ka Fin-ska Fran-cu-ska Ho-lan-di-ja Hr-vat-ska Če-ška Špa-ni-ja Šved-ska Švaj-car-ska \end{verbatim} \end{multicols} \subsection{Azija / Asia} \begin{multicols}{4} \begin{verbatim} Av-ga-ni-stan Ba-hre-in Ban-gla-deš Bur-ma Bu-tan Vi-jet-nam In-di-ja In-do-ne-zi-ja Izra-el Ja-pan Je-men Jor-dan Ka-tar Ki-na Ki-par Ko-re-ja Ku-vajt La-os Li-ban Ma-le-zi-ja Mon-go-li-ja Ne-pal Pa-ki-stan Sin-ga-pur Si-ri-ja Taj-land Tur-ska Fi-li-pi-ni \end{verbatim} \end{multicols} \subsection{Amerika / Amerika} \begin{multicols}{4} \begin{verbatim} Ame-ri-ka Ar-gen-ti-na Ba-ha-mi Bar-ba-dos Be-li-ze Bo-li-vi-ja Bra-zil Ve-ne-cu-ela Gva-te-ma-la Gre-na-da Gren-land Gu-ja-na Ekva-dor Do-mi-ni-ka Ja-maj-ka Ka-na-da Kosta-ri-ka Ko-lum-bi-ja Ku-ba Mek-si-ko Ni-ka-ra-gva Pa-na-ma Pa-ra-gvaj Pe-ru Sal-va-dor Su-ri-nam Uru-gvaj Či-le Hai-ti Hon-du-ras \end{verbatim} \end{multicols} \subsection{Australija / Australia} \begin{multicols}{4} \begin{verbatim} Austra-li-ja Nau-ru Ton-ga Tu-va-lu Fi-đi \end{verbatim} \end{multicols} \subsection{Afrika / Africa} \begin{multicols}{4} \begin{verbatim} Al-žir An-go-la Be-nin Bo-cva-na Bu-run-di Ga-bon Gam-bi-ja Ga-na Gvi-ne-ja Egi-pat Eti-opi-ja Za-ir Zam-bi-ja Ka-me-run Ke-ni-ja Ko-mo-ri Kon-go Le-so-to Li-be-ri-ja Li-bi-ja Ma-da-ga-skar Ma-sa-vi Ma-li Ma-ro-ko Mu-uri-ta-ni-ja Ma-uri-ci-jus Mo-zam-bik Na-mi-bi-ja Ni-ger Ni-ge-ri-ja Ro-de-zi-ja Ru-an-da Sej-še-li Se-ne-gal So-ma-li-ja Su-dan Sva-zi Tan-za-ni-ja To-go Tu-nis Ugan-da Dži-bu-ti \end{verbatim} \end{multicols} \section{Imena glavnih gradova / names of major cities} \subsection{Evropa / Europa} \begin{multicols}{4} \begin{verbatim} Ti-ra-na An-do-ra Bri-sel So-fi-ja Lon-don Ati-na Ko-pen-ha-gen Da-blin Rej-kja-vik Va-duz Bu-dim-pe-šta Mo-na-ko Ber-lin Bi-tolj Var-ša-va Li-sa-bon Bu-ku-rešt Mo-skva Beo-grad Za-greb Lju-blja-na Hel-sin-ki Pa-riz Ma-drid Stok-holm \end{verbatim} \end{multicols} \subsection{Azija / Asia} \begin{multicols}{4} \begin{verbatim} Ka-bul Ma-na-ma Da-ka Ran-gun Tim-bu Ha-noj Dža-kar-ta Bag-dad Te-he-ran Je-ru-sa-lim To-kio Sa-na Do-ha Pe-king Ni-ko-zi-ja Pjong-jang Ku-vajt Bej-rut Ma-le Kat-man-du Ma-skat Ri-jad Sin-ga-pur Da-mask Ban-kok An-ka-ra Kve-zon Ko-lom-bo \end{verbatim} \end{multicols} \subsection{Amerika / America} \begin{multicols}{3} \begin{verbatim} Na-su Bridž-taun Be-li-ze Gva-te-ma-la Got-hob Ro-zo King-ston Ota-va Ha-va-na Mek-si-ko Ma-na-gva Pa-na-ma Va-šing-ton Ka-sti-es Te-gu-si-ga-la-pa Su-kre Bra-zi-li-ja Ka-ra-kas Džordž-taun Ki-to Bo-go-ta Asun-sion Li-ma Pa-ra-ma-ri-bo Mon-te-vi-deo Ka-je-na San-tja-go \end{verbatim} \end{multicols} \subsection{Australija / Australia} \begin{multicols}{4} \begin{verbatim} Kan-be-ra Ja-ren Ve-ling-ton Ho-ni-ara Nu-ku-alo-fa Fu-na-fu-ti Su-va \end{verbatim} \end{multicols} \subsection{Afrika / Africa} \begin{multicols}{4} \begin{verbatim} Luan-da Ga-bo-ro-ne Bujm-bu-ra Libr-vil Ban-džul A-kra Ua-ga-du-gu Ko-na-kri Bi-sau Kai-ro Ma-la-bo Kin-ša-sa Lu-sa-ka Pra-ja Pre-to-ri-ja Jaun-de Naj-ro-bi Bra-zi-vil Ma-se-ru Mon-ro-vi-ja Tri-po-li An-ta-na-ri-va Li-lon-gve Ba-ma-ko Ra-bat Nuak-šot Ma-pu-to Vind-huk Nia-mej La-gos Abi-džan Sol-zbe-ri Ki-ga-li Vik-to-ri-ja Da-kar Fri-taun Mo-ga-di-šo Kar-tum Ma-ba-ne Do-do-ma Lo-me Tu-nis Kam-pa-la Ndža-me-na \end{verbatim} \end{multicols} \section{Kontinenti, Okeani, najviši vrhovi, najduže reke / continents, oceans, the highest mountains and longest rivers} \subsection{Kontinenti / Continents} \begin{multicols}{4} \begin{verbatim} Evro-pa Azi-ja Afri-ka Ame-ri-ka Austra-li-ja Oke-ani-ja An-tark-tik \end{verbatim} \end{multicols} \subsection{Okeani / Oceans} \begin{multicols}{4} \begin{verbatim} Ve-li-ki Atla-nt-ski In-dij-ski Se-ver-ni \end{verbatim} \end{multicols} \subsection{Najviši vrhovi / Highest mountains} \begin{multicols}{3} \begin{verbatim} Mon-blan Ma-ter-horn Mil-ha-sen Et-na Mu-sa-la O-limp Tri-glav Eve-rest Kin-čin-džan-ga Dul-ga-iri Par-vat Po-be-da El-brus Ki-li-man-dža-ro Ke-ni-ja Ori-za-ba Po-po-ka-tle-petl Akon-ka-gva Hua-ska-ran Čim-bo-ra-zo Na-sau \end{verbatim} \end{multicols} \subsection{Najduže reke / longest rivers} \begin{multicols}{4} \begin{verbatim} Vol-ga Du-nav U-ral Dnje-par Raj-na Vi-sla Jang-ceng-jang Le-na Je-ni-saj Me-kong Hoang-ho Eu-frat Ti-gar Kon-go Ni-ger Zam-be-zi Mi-si-si-pi Ma-ken-zi Ju-kon Ko-lo-ra-do Ama-zon Pa-ra-na Ori-no-ko Ma-ri \end{verbatim} \end{multicols} \end{document}